Izložba – Umjetnička galerija Dubrovnik
Nakon obilaska Franjevačkoga samostana polaznici 41. seminara posjetili su Umjetničku galeriju Dubrovnik. Ravnatelj Galerije, Antun Maračić, proveo ih je izložbom »Moderna i suvremena umjetnost«, u kojoj se nalaze djela gotovo svih najpoznatijih dubrovačkih i nacionalnih slikara, grafičara i kipara. Posebno se ističu imena začetnika hrvatske moderne umjetnosti, Vlaha Bukovca, Mate Celestina Medovića, Ivana Meštrovića i Emanuela Vidovića.
Nižu se nadalje gotovo sva relevantna imena domaćih autora 20. stoljeća: Menci Clement Crnčić, Robert Frangeš-Mihanović, Frano Kršinić, Miroslav Kraljević, Vladimir Becić, Oskar Herman, Vilko Gecan, Milivoj Uzelac, Ljubo Babić, Marino Tartaglia, Oton Postružnik, Vanja Radauš, Krsto Hegedušić, Ivan Lozica, Ivo Dulčić, Antun Masle, Đuro Pulitika, Dušan Džamonja, Vojin Bakić, Kosta Angeli-Radovani, Edo Murtić, Oton Gliha, Branko Ružić, Josip Vaništa, Marijan Jevšovar, Ivan Kožarić, Julije Knifer... Izložba obuhvaća široku paletu umjetničkih obilježja – od umjetnosti sa značajkama impresionizma, secesije, ekspresionizma, naivne umjetnosti ruralnoga i urbanoga karaktera i apstraknoga izraza do konceptualne umjetnosti, postmodernih slikarskih tendencija i, na kraju, suvremene umjetnosti koja uključuje fotografiju, video, izvedbene umjetnosti te instalacije. Na izložbi je moguć i uvid u umjetnost bivše Jugoslavije. Među izloženim su autorima Zora Petrović, Petar Dobrović, Milan Konjović, Peđa Milosavljević, Sava Šumanović, Milo Milunović, Petar Lubarda, Marij Pregelj i Janez Bernik. U posljednjih 12 godina fundus Galerije obogaćen je sa oko 780 umjetnina. Tom nizu prinova pripadaju i djela stranaca, kao ona belgijskog umjetnika svjetske reputacije, Jana Fabrea, te američkog fotografa Stevea McCurrya.
Zgrada Umjetničke galerije Dubrovnik prvotno je zamišljena i građena (od 1935. do 1939.) kao rezidencijalno-reprezentativna palača dubrovačkog brodovlasnika Bože Banca. Projektirali su je poznati hrvatski arhitekti Lavoslav Horvat i Harold Bilinić u neorenesansno-gotičkom stilu prema uzoru na remek djela dubrovačke urbane i ladanjske renesansne arhitekture. Godine 1950. palača Banac pretvorena je u izložbeni prostor i muzej. Adaptacijom objekta oformljeno je devet izložbenih dvorana, spremišni prostori i nekoliko manjih radnih prostorija. Palača ima i veliku terasu ukrašenu skulpturama i okrenutu prema moru. Temelj Umjetničke galerije Dubrovnik nacionalna je umjetnost s kraja 19. stoljeća, dakle početak hrvatske moderne. No, njezin je interes i sve ono što se događalo nakon toga, naročito suvremeni trenutak hrvatske i svjetske umjetnosti. Osnovana s namjerom da prikuplja, čuva, znanstveno i stručno obrađuje, izlaže te izdaje likovno-umjetničku građu nastalu u regionalnom, nacionalnom, a prema mogućnostima i međunarodnom likovnom okruženju, Umjetnička galerija Dubrovnik uspjela je prikupiti vrijedan fundus s više od dvije tisuće slika, skulptura, grafika i crteža. Na taj način obogaćuje, ne samo likovno-umjetnički život Dubrovnika i šireg regionalnog okvira, nego i cjelokupni hrvatski likovno-umjetnički prostor.
