Pidžinizacija hrvatskoga jezika

Treće subotnje predavanje održao je doc. dr. sc. Marin Andrijašević pod nazivom Pidžinizacija hrvatskoga jezika. Svoje je izlaganje koncipirao dvodijelno: u uvodu je pokušao definirati pojam pidžinizacije, a u drugome je dijelu propitao može li se taj proces ocijeniti pozitivnim ili negativnim, odnosno treba li ga uopće kvalificirati u tome smislu ili prihvatiti kao nešto neminovno.

Zbog dugoga primata genetskolingvističke paradigme u početku se o pidžinima običavalo govoriti kao o miješanim jezicima (npr. ciganski), što je katkad imalo i pejorativno značenje. Profesor Andrijašević upozorio je da pidžine treba razlikovati od kreolskih jezika: pidžin bi bio idiom koji služi za sporazumijevanje među govornicima koji nemaju isti materinski jezik, a kreolski jezik u osnovi je također pidžin, no koji je s vremenom određenoj skupini govornika postao materinskim. Važno je obilježje pidžina njegova stalnost, zbog čega se primjerice govor gastarbajtera ne može smatrati pidžinom. Takvi se govori obično nazivaju etalon ili međujezik. Profesor je komentirao i ostale termine koji se spominju u literaturi, kao što su sabir, lingua franca, koine.

Govoreći o kriterijima za razlikovanje pidžina od kreolskih jezika, predavač ih je svrstao u tri skupine: unutarnji kriterij, izvanjski kriterij i kriterij funkcionalne uporabe. U pidžinu se pojednostavljuju unutarnji oblici (npr. na fonološkoj razini nestajanje fonema ili akcenata), izvanjski reduciraju, a istovremeno se smanjuje broj njegovih jezičnih funkcija. I kreolski jezici mogu se opisati s obzirom na spomenuta tri kriterija, no njihova je usmjerenost pritom različita, upravo suprotna.

U drugome je dijelu svojega izlaganja doc. dr. sc. Marin Andrijašević govorio o prednostima i nedostacima pidžinizacije. Ako se komunikacija smanjuje na jedan jezični izraz, tada je riječ o osiromašivanju, no ako se pidžin rabi samo u pojedinim situacijama, uz istodobno zadržavanje drugoga (ili drugih) idioma, komunikacija se obogaćuje i razvija dvojezičnost (ili višejezičnost).