Hrvatski jezik danas
Posljednje predavanje u sklopu jezikoslovnog ciklusa održao je danas prof. dr. sc. Ivo Žanić. Pošto se kratko osvrnuo na odnos hrvatskoga jezika prema vanjskome svijetu, prof. Žanić govorio je o procesima koji se događaju u samoj Hrvatskoj – o odnosu hrvatskoga standardnog jezika i nestandardnih idioma.
Kao dva najjača idioma istaknuo je zagrebački govor i splitski, ili šire, dalmatinski razgovorni jezik. Uz standardni jezik ta su se dva idioma u posljednja tri desetljeća snažno uključila u javnu komunikaciju. Predavanje se tako temeljilo na trokutu dominantnih jezičnih varijeteta u javnome prostoru koji čine standardni jezik te zagrebački i splitski vernakular.
Profesor Žanić osvrnuo se i na povijesni odabir novoštokavskih govora ijekavskog izgovora za osnovicu hrvatskoga standardnog jezika te polaznicima ukazao na demografske brojke iz sredine 19. stoljeća te iz 2001. godine, koje se mogu preslikati na jezične odnose. Polaznicima je naglasio kako su tri najveća i najbrojnija hrvatska grada, Zagreb, Split i Rijeka, u povijesti bili neštokavska područja.
Budući da u Hrvatskoj osnovica standarda nije idiom njezina najvećega ili najutjecajnijega grada, utjecaj njegova vernakulara može se percipirati kao poništenje nadregionalnosti standarda. Profesor Žanić naglasio je kako u Hrvatskoj govornici regionalnog idioma posjeduju jak regionalni identitet koji promoviraju na nacionalnoj razini kao legitiman način izražavanja.
Splitski vernakular afirmiran je primarno posredstvom sporta i pop-rock glazbe, a neformaliziran je kanalima. Prema riječima profesora Žanića, zagrebački vernakular spontano je i snažno institucionaliziran posredstvom masovnih medija.
Nakon održanog predavanja u ležernom je tonu nastavljen razgovor prof. dr. sc Ive Žanića i prof. dr. sc. Ive Pranjkovića, koji je svim polaznicima zahvalio na pohađanju jezikoslovnog ciklusa predavanja.
