Novosti iz jezikoslovne kroatistike

O novostima iz jezikoslovne kroatistike govorila je doc. dr. sc. Tanja Kuštović. Iznijela je popis knjiga izišlih u razdoblju od prošlogodišnje Zagrebačke slavističke škole do danas. Redoslijed prikazanih knjiga je kronološki - od onih koji se bave suvremenim jezičnim problemima do onih koji se bave poviješću jezika.

1. Badurina, Lada. (2008). Između redaka: studije o tekstu i diskurzu. Rijeka. Zagreb.Izdavački centar Rijeka i Hrvatska sveučilišna naklada.
2. Badurina, Lada, Pranjković, Ivo, Silić, Josip (2009). Jezični varijeteti i nacionalni identiteti: prilozi proučavanju standardnih jezika utemeljenih na štokavštini: ije-e-je-i. Zagreb. Disput.
3. Birtić, Matea (2008). Unutarnja struktura odglagolski imenica u hrvatskome jeziku. Zagreb. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
4. Bratulić, Josip, Damjanović, Stjepan (2008) Hrvatska pisana kultura 3. svezak: 20-21. stoljeće. Izbor djela pisanih latinicom, glagoljicom i ćirilicom od 8. do 21. stoljeća. Križevci. Veda.
5. Brozović, Dalibor (2008). Povijest hrvatskog književnog i standardnog jezika. Zagreb. Školska knjiga.
6. Bukovčan, Dragica. (2009). Od teorije do prakse u jeziku struke. Zagreb. Školska knjiga.
7. Damjanović, Stjepan (2008). Jezik hrvatskih glagoljaša. Zagreb. Matica hrvatska.
8. Dujmušić, Jozo (2008). Antibarbarus hrvatskoga jezika i drugi članci. Zagreb. Pergamena.
9. Erdeljac, Vlasta (2009). Mentalni leksikon: modeli i činjenice. Zagreb. Naklada Ljevak.
10. Frančić, Anđela (2008). Kultura hrvatskog jezika. Zaprešić. Viskoa škola za poslovanje i upravljanje Baltazar Krčelić.
11. Gačić, Milica. (2009). Riječ do riječi (lingvistička istraživanja odnosa engleskoga i hrvatskog jezika na području prava i srodnih disciplina). Zagreb. Učiteljski fakultet. Profil international.
12. Glovacki- Bernardi, Zrinjka (2008). Kad student zatrudni- rasprava o rodnoj perspektivi u jeziku. Zagreb. Alfa.
13. Hudeček Lana, Mihaljević Milica, Nahod Bruno (2009). Hrvatski terminološki priručnik. Zagreb. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
14. Hudeček, Lana; Mihaljević, Milica (2009). Jezik medija: publistički funkcionalni stil; Zagreb. Hrvatska sveučilišna naklada.
15. Kapović, Mate (2008). Uvod u indoeuropsku lingvistiku. Zagreb. Matica hrvatska.
16. Kovačić, Marko (2008) Grecizmi u suvremenom hrvatskom jeziku. Zagreb. Matica hrvatska.
17. Ladan, Tomislav (2009). Život riječi: značenje, uporaba, podrijetlo. Zagreb. Nova media.
18. Lingvistika javne komunikacije (2009): Translatološki, terminološki, međukulturni i problemi jezika struke. ur. Marija Omazić, Vladimir Karabalić, Mario Brdar. Zagreb. Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku; Osijek. Filozofski fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera.
19. Maresić, Jela, Menac- Mihalić, Mira (2008) Frazeologija križevačko-podravskih kajkavskih govora s rječnicima. Zagreb. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
20. Milković, Ivan (2009) Lička štokavska ikavica: ričnik, slovnica, čitanka. Zagreb. Pergamena.
21. Povijest hrvatskoga jezika. 1. knjiga: srednji vijek. ur. Stjepan Damjanović (2009). Zagreb. Društvo za promicanje hrvatske kulture i znanosti Croatica
22. Pranjković, Ivo (2008). Franjevačko spisateljstvo i jezik Hrvata. Zagreb. Hrvatska sveučilišna naklada.
23. Šimunović, Petar (2009). Uvod u hrvatsko imenoslovlje. Zagreb.Golden marketing- Tehnička knjiga.
24. Šimunović, Petar (2008). Hrvatska u prezimenima. Zagreb. Golden marketing. Tehnička knjiga.
25. Škarić, Ivo (2009). Hrvatski izgovor. Zagreb. Nakladni zavod Globus.
26. Vukojević, Luka. (2008). Izražavanje posljedičnih odnosa u hrvatskome standardnom jeziku. Zagreb. Institut za jezik i jezikoslovlje.
27. Zadarski filološki dani II. Zbornik radova. (2009). Zadar. Sveučilište u Zadru/ Odjel za kroatistiku i slavistiku
28. Znika, Marija (2008). Sintaksa i semantika (rasprave i članci), Zagreb. Pergamena.

Doc. dr. sc. Tanja Kuštović odlučila je polaznicima prikazati nekoliko odabranih jedinica. Najprije se kratko osvrnula na knjigu Lane Hudeček i Milice Mihaljević »Jezik medija: publicistički funkcionalni stil« koja se bavi jezikom medija. Autorice knjige uspoređuju publicistički funkcionalni stil s ostalim stilovima: književnoumjetničkim, razgovornim, administrativnim i znanstvenim i to na leksičkoj, morfološkoj, tvorbenoj, sintaktičkoj i stilskoj razini. Prema riječima prof. dr. sc. Tanje Kuštović, ova bi knjiga trebala biti samo jedna od ponuđenih mogućnosti kojima bi sami autori publicističkih tekstova mogli i trebali poraditi na jeziku vlastitih tekstova i tako ga učiniti jasnijim primateljima bilo da ih primatelji slušaju ili čitaju.

Sljedeća izdvojena knjiga jest »Jezični varijeteti i nacionalni identiteti: prilozi proučavanju standardnih jezika utemeljenih na štokavštini: ije-e-je-i« Lade Badurina, Ive Pranjkovića i Josipa Silića. U predgovoru ove knjige urednici navode da je ona rezultat nastojanja da se na jednome mjestu okupe razmatranja domaćih i stranih jezikoslovaca koji se uz ostalo bave i sociolingvističkom situacijom na prostoru bivše Jugoslavije, posebno se obazirući na normativne i sociopolitičke promjene koje su se na tom prostoru dogodile nakon devedesetih godina. Doc. dr. sc. Tanja Kuštović iznijela je autore i naslove tekstova te tako polaznicima dala osnovni uvid u zbornik.

Knjiga »Antibarbarus hrvatskoga jezika i drugi članci« sadrži objavljene radove hrvatskog filologa i jezikoslovca Joze Dujmušića. Doc. dr. sc. Tanja Kuštović u ovim člancima danas vidi dokumentarnu vrijednost i pouzdano svjedočanstvo o osebujnom odsječku povijesti hrvatskoga jezika u 20. stoljeću.

U knjizi »Povijest hrvatskog književnog i standardnog jezika« Dalibor Brozović ističe da je hrvatska književnost određena svojom jezičnom situacijom koja uključuje udio crkvenoslavenskog jezičnog naslijeđa, tronarječjom dimenzijom, prilogom hrvatskih latinista, hrvatskim narodnim preporodom i specifičnim stupnjevanim jezičnim odnosima s drugim južnoslavenskim literaturama i složenim putovima jezične standardizacije. Da bi što bolje osvijetlio cjelokupnu hrvatsku jezičnu situaciju Brozović prikazuje genetskolingvistički i sociolingvistički aspekt.

Knjiga »Jezik hrvatskih glagoljaša« Stjepana Damjanovića zbir je tekstova u kojima se autor bavi hrvatskoglagoljskim tekstovima i kroz jezične analize pojedinih tekstova daje sliku jezika hrvatskih glagoljaša. Doc. dr. sc. Tanja Kuštović naglasila je autorove riječi: »Nema nikakve mogućnosti da se napiše dobra povijest hrvatskoga jezika bez poznavanja glagoljičnoga korpusa« i »glagoljaška je tradicija početak kontinuiranog razvoja hrvatskoga književnoga jezika«.

Izdvojena je i knjiga »Povijest hrvatskoga jezika. 1. knjiga: srednji vijek« koju je uredio Stjepan Damjanović. Radi se o prvoj u nizu od nekoliko knjiga koja pokušava prikazati povijest hrvatskoga jezika od srednjega vijeka do 21. stoljeća. U toj je knjizi urednik okupio različite autore koji su vrhunski znalci u pojedinim područjima srednjega vijeka. Doc. dr. sc. Kuštović osvrnula se na osam tekstova koji opisuju pojedine segmente srednjega vijeka.

Posljednja prikazana knjiga jest knjiga kojoj su urednici akademici Josip Bratulić i Stjepan Damjanović: »Hrvatska pisana kultura. Izbor djela pisanih latinicom, glagoljicom i ćirilicom od 18. do 21. stoljeća. 3. svezak: 20- 21. stoljeće«. Istaknuto je kako su sve tri knjige »Hrvatska pisana kultura« neizmjerno važne upravo za hrvatsku pisanu kulturu i za nas same, ali isto tako i za one koji se za tu kulturu na ovaj ili onaj način zanimaju, te da ove knjige daju osnovne informacije koje mogu poslužiti kao polazište za individulana proučavanja ili kao polazište za snalaženje u našoj kulturnoj povijesti.

Bilješka o predavačici