Prevoditeljske radionice/prakse Zagrebačke slavističke škole
O višegodišnjoj praksi prevođenja hrvatske književnosti na strane jezike s gošćama večeri – doc. dr. sc. Ivanom Vidović Bolt te prof. Tatyanom Dunkovom – razgovarala je programska tajnica Škole Anera Ryznar. Dosad je na seminarima Zagrebačke slavističke škole bila organizirana poljska prevoditeljska radionica - na 34. seminaru, mađarska - na 36. seminaru, francuska - na 37. seminaru dok je na ovogodišnjem 38. hrvatskom seminaru za strane slaviste organizirana bugaristička prevoditeljska radionica.
O prvoj, polonističkoj, prevoditeljskoj radionici Škole te o realizaciji i uspjehu izložbe »Hrvatska književnost u Gutenbergovoj galaksiji« govorila je Ivana Vidović Bolt. Izložba je predstavljena na 37. seminaru Zagrebačke slavističke škole gdje su po prvi put na jednom mjestu predstavljeni prijevodi hrvatskih književnih i znanstvenih ostvarenja te kroatističke knjige inozemnih stručnjaka.
Tatyana Dunkova govorila je o svojim iskustvima u pripremanju i vođenju ovogodišnje, bugarske prevoditeljske radionice, na kojoj skupina studenata kroatistike sa sofijskog Fakulteta slavenskih filologija »Sv. Kliment Ohridski« prevodi kratke priče hrvatskih pisaca na bugarski jezik.
Voditelj mađarske prevoditeljske radionice koja se održavala na 36. seminaru Škole - Stjepan Blažetin - bio je, nažalost, spriječen sudjelovati na prevoditeljskoj večeri. Inače, na mađarskoj prevoditeljskoj radionici prevodila se antologija suvremene hrvatske poezije »Utjeha kaosa« (»A káosz vigasza. Kortárs horvát költök antológiája«, Jelenkor Kiadó, Pécs, 2009), koja je do sad jedina objavljena knjiga prijevoda iz prevoditeljskih radionica Škole. Antologija je proizašla iz projekta antologizacije suvremene hrvatske književnosti koji je, u sklopu Zagrebačke slavističke škole, pokrenuo prof. dr. Krešimir Bagić.
Rezultat rada prevoditeljskih radionica prijevodi su hrvatske poezije, proze i drame, koji pridonose približavanju hrvatskog jezika i kulture stranim čitateljima.
U razgovoru s Anerom Ryznar, voditeljicom večeri, doc. dr. sc. Ivana Vidović Bolt istaknula je kako je ideja za organiziranje prevoditeljske radionice u kojoj će skupina studenata i profesora prevoditi hrvatska književna djela na strani jezik, potekla od uprave Škole, odnosno od prof. dr. sc. Krešimira Bagića, kojemu je i zahvalila na ukazanom povjerenju za vodstvo prve radionice.
Na polonističkoj radionici, koju je vodila doc. dr. sc. Ivana Vidović Bolt, prevodila se zbirka priča Miroslava Mićanovića »Trajekt«. Ivana Vidović Bolt istaknula je kako je forma kratkih priča izrazito pogodan književni oblik za timsko prevođenje. Proces prevođenja počeo je četrdesetak dana prije 34. seminara Škole time što su profesori i studenti dobili priče koje trebaju prevoditi. Prevodili su ih u matičnoj sredini - u Poljskoj - što je, prema riječima Ivane Vidović Bolt, vrlo dobro zbog mogućnosti konzultiranja s izvornim govornicima. Time su već na početku seminara imali djelomično gotov proizvod te su tom prvom radionicom u petnaest dana zanimljivog rada postavili visoke kriterije za sljedeće radionice, čemu u prilog ide i činjenica da su preveli cjelovit književni rad, a ne izbor iz priča ili ulomke. Na 34. seminaru Škole gostovao je autor prevođenih tekstova - Miroslav Mićanović - što je omogućilo prevoditeljima da se s književnikom konzultiraju oko eventualnih dilema.
Doc. dr. sc. Ivana Vidović Bolt također je istaknula kako je postupak prevođenja zapravo proces pregovaranja s tekstom autora uz nastojanje pronalaženja kompromisa. Problemi na koje su prevoditelji nailazili ticali su se uglavnom lažnih, hrvatsko-poljskih, prijatelja. Na primjer: hrvatski »dvorac« na poljskom znači »kolodvor«, hrvatski mjesec »listopad« poljski je »studeni«, »zahod« je »zapad«, dok »zao« znači »ljut«. Razmatrali su i pitanje fusnota, odnosno treba li u knjigu uvrstiti objašnjenja - treba li objasniti značenje Gajeve ulice, objasniti izraz »biži ća« i sl.
Na pitanje gdje se može vidjeti izložba »Hrvatska književnost u Gutenbergovoj galaksiji« te je li posao oko izložbe dovršen, doc. dr. sc. Ivana Vidović Bolt odgovorila je kako ne smatra da je izložba dovršena, već da je tek na početku. Posebno je istaknula uprizorenje izložbe u Beču te u Zagrebu, u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. Bečka je izložba pritom predstavljala cijelu državu.
Tatyana Dunkova, prof. složila se s doc. dr. sc. Ivanom Vidović Bolt kako je forma kratke priče najpogodnija za timsko prevođenje te istaknula kako na bugarskoj prevoditeljskoj radionici skupina studenata prevodi zbirku kratkih priča »Goli grad« čime nastoje bugarskim studentima približiti hrvatsku suvremenu književnost. Priče u zbirci sakupio je prof. dr. sc. Krešimir Bagić. Tatyana Dunkova izrazila je osobite zahvale ljubaznim domaćinima na gostoljubivosti te predstavila četvero prisutnih, od ukupno sedmero, studenata prevoditelja. Redom su to bili: Martin Stefanov, Cvetelina Todorova, Diljana Sakalijeva, Katja Koseva. S prijevodom su započeli još u Bugarskoj te su do dolaska u Dubrovnik već imali radne verzije pričâ. Na radionicama međusobno lektoriraju tekstove, ali se i konzultiraju s govornicima i stručnjacima hrvatskoga jezika. Cilj im je do kraja lektorirati prevedenih 45 tekstova. Studentica Katja pročitala je svoj prijevod hrvatskog teksta na bugarski jezik. Riječ je o tekstu »Blues za gospođu s crvenim mrljama« Zorana Ferića. Cvetelina Todorova pročitala je bugarsku inačicu »Pješčanih kraljeva« Davora Slamniga.
Nakon čitanja tekstova na bugarskom jeziku, desetero studenata iz različitih zemalja pročitalo je pjesme hrvatskih pjesnika na svojem jeziku što je u večer prevoditeljske prakse uvelo osobitu notu multikulturalnosti.
Doc. dr. sc. Ivana Vidović Bolt još je na kraju spomenula imena kolega i kolegica s poljske prevoditeljske radionice te je zahvalila svima, a posebno programskoj tajnici Škole - Aneri Ryznar - na prekrasnom vođenju večeri.
Tri dame, doc. dr. sc. Ivana Vidović Bolt, programska tajnica Škole Anera Ryznar te voditeljica bugarske prevoditeljske radionice Tatyana Dunkova, prof. dobile su, u ime Škole, ruže koje su im uručili voditelj Škole doc. dr. sc. Krešimir Mićanović, prof. dr. sc. Krešimir Bagić te prof. dr. sc. Milovan Tatarin.
