Suvremena hrvatska književnost
U atriju Poslijediplomskoga središta u Dubrovniku sinoć je održana večer posvećena suvremenoj hrvatskoj književnosti, u sklopu koje su se polaznicima Škole predstavila dvojica autora koji već duže zaokupljaju pažnju hrvatske književne i kulturne javnosti: Miroslav Kirin i Damir Šodan. Književnu je večer vodio doc. dr. sc. Tvrtko Vuković, profesor na Katedri za noviju hrvatsku književnost pri Odsjeku za kroatistiku zagrebačkoga Filozofskog fakulteta.
Novo fikcijsko ruho stvarnosne proze: tri priče o žanru
Književnoznanstveni ciklus predavanja nastavljen je danas izlaganjem Anere Ryznar, asistentice na Katedri za stilistiku pri Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, pod nazivom Novo fikcijsko ruho stvarnosne proze: tri priče o žanru. U svojem se predavanju odlučila pozabaviti prozom iz druge polovice nultih ili, točnije, s njihova kraja, kada dolazi do svojevrsne istrošenosti ili zasićenosti modelom stvarnosne proze, pa i čitatelji i kritika počinju više pažnje posvećivati novom tipu pisma koji je još uvijek u oblikovanju. Iako njegova poetika nije jasno oblikovana ni eksplicitno reakcionarna, u uvodu je predavačica naznačila neka njezina obilježja.
Ljetnikovac Petra Sorkočevića: priča o ljepoti
Sudionici 41. seminara danas su posjetili reprezentativan primjer dubrovačke ladanjske arhitekture – ljetnikovac Petra Sorkočevića. Prof. dr. Milovan Tatarin proveo ih je trijemom, terasom, perivojima i lođama te im je govorio o skladnoj gradnji ljetnikovaca dubrovačke vlastele.
Pjesništvo nultih
Treće je predavanje u okviru književnoznanstvenoga ciklusa Pjesništvo nultih održao danas doc. dr. sc. Tvrtko Vuković. Cilj njegova izlaganja nije bio sustavan pregled pjesničkih poetika u tome razdoblju, već problematiziranje odnosa politike, ekonomije i književnosti općenito. Strukturu je predavanja predstavio podnaslovom Od trženja lirike do neutrživosti lirskih stvari: u uvodnome dijelu prikazao je važne i korjenite promjene vidljive u književnosti nultih, a potom se detaljnije posvetio raščlambi nezaobilazna sastavnoga dijela pjesništva toga razdoblja – zanimanju za prirodu stvari.